Pravilno čišćenje kamenih fasada
Iako se ljepota fasada od prirodnog kamena slavi stoljećima, umijeće njihova čišćenja može biti pomalo složeno. Prije čišćenja fasade ili terase od prirodnog kamena najprije morate utvrditi materijal o kojem se radi kao i cjelokupno stanje fasade ili terase. Također je važno procijeniti stupanj zaprljanja kao i različite vrste zaprljanja. Na temelju ove analize možete odrediti koje mjere treba poduzeti i prilagoditi metode čišćenja u skladu s tim. Dok jedna vrsta kamena može imati koristi od visokotlačnog pranja, niskotlačno abrazivno čišćenje može biti prikladnije za neku drugu vrstu kamena.
Fasade od prirodnog kamena: prednosti i nedostatci
Prirodni je kamen jedan od najstarijih i najtrajnijih građevnih materijala u arhitekturi. Upotrebljavan je kroz povijest za izgradnju velebnih građevina kao što su dvorci i katedrale, a može ga se vidjeti i na tradicionalnim kamenim kućicama koje se nalaze u britanskim ruralnim područjima. Međutim, vremenske prilike i zagađenje okoliša tijekom godina ostavljaju svoj trag. Kamene površine često mogu poprimiti sivu ili crnu boju zbog naslaga prašine i ispušnih plinova. S vremenom također mogu postati prekrivene mrljastim naslagama ili slojem mahovine, algi ili lišajeva.
Prilikom čišćenja fasade od prirodnog kamena potrebno je razlikovati varijante osjetljive na kiselinu, kao što su mramor, dolomit, travertin, jurski kamen ili neki drugi vapnenački prirodni kamen, i varijante otporne na kiseline, kao što su granit i škriljevac. Vrsta prljavštine i stupanj zaprljanja također igraju važnu ulogu u odabiru odgovarajuće tehnike čišćenja.
Na što treba obratiti pozornost pri čišćenju prirodnog kamena
U pripremi za čišćenje kamena fasada prvo se mora provjeriti i tako utvrditi postojeća oštećenja. Ako postoje vidljive rupe, prije punjenja rupa mortom na bazi vapna potrebno je ukloniti sve klimave dijelove. Ako postoji značajno oštećenje na većem području, oštećeno kamenje možda će biti potrebno zamijeniti novim kamenjem. Nakon što je kamenje zamijenjeno i rupe popunjene, preostalu prljavštinu i čađu treba ukloniti primjenom najnježnije moguće metode čišćenja.
Za vrlo zaprljan prirodni kamen upotrijebiti niskotlačno abrazivno čišćenje
Ako je tvrdokornu prljavštinu ili naslage potrebno nježno ukloniti s površina, niskotlačno abrazivno čišćenje prokušana je i učinkovita metoda. Ova je metoda pogodna i za uklanjanje grafita.
Kod niskotlačnog abrazivnog čišćenja u pištolj za pjeskarenje putem građevinskog kompresora dovodi se komprimirani zrak. U komori za miješanje dodaje se sitan, mekan abraziv, a u nekim slučajevima dodaje se i voda kako bi se suzbila prašina. Za čišćenje mekog kamena uz nizak tlak treba upotrebljavati abraziv s posebno sitnim zrncima.
Kako bi se osiguralo da što manje abrazivnih čestica ostane u pukotinama ili na površini zida nakon čišćenja, mogu se upotrijebiti industrijski usisavači. Takvi usisavači također mogu učinkovito i temeljito ukloniti velike količine ostataka abraziva i prljavštine s poda.
Savjet 1 – pazite da odaberete odgovarajući abraziv i veličinu zrna:
Postoji više od 2000 različitih abraziva dostupnih diljem svijeta. Ako npr. želite očistiti osjetljivu kamenu fasadu s otvorenim porama, prvo morate odrediti koja je vrsta abraziva i koja je veličina zrna najprikladnija za čišćenje takve površine.
Savjet 2 – testiranje na probnom dijelu površine:
Kako bi se osiguralo da odabrana metoda neće uzrokovati bilo kakvo oštećenje površine od prirodnog kamena, prvo je isprobajte na malom dijelu površine. Prilikom odvajanja probnog dijela od ostatka površine obavezno prekrijte dio koji ga neposredno okružuje.
Učinkovito uklanjanje grafita
Postoje mnoge metode za uklanjanje grafita. Od visokotlačnog čišćenja vrućom vodom do različitih metoda pjeskarenja, odgovarajuća metoda odabire se prema parametrima kao što su vrsta boje kojom je izrađen grafit, materijal podloge te lokalni i pravni propisi. Osim toga, postoje i preventivne opcije kako bi se neželjeni grafiti sljedećeg puta mogli ukloniti prikladnije i nježnije.
Za prirodni kamen koji je lagano zaprljan ili na kojem rastu mahovina i lišajevi upotrijebite visokotlačni čistač s vrućom vodom i parom
Visokotlačno pranje hladnom vodom uobičajena je praksa u profesionalnom čišćenju. Uz odgovarajuću mlaznicu, protok vode do 1000 l/h i odgovarajući udarni tlak koji ne prelazi 2 bara ovom se metodom pri čišćenju prirodnog kamena mogu postići dobri rezultati. Često se visokotlačno pranje vrućom vodom ili parom smatra tek načinom ubrzanja procesa čišćenja, no upotreba vruće vode i pare nudi i druge prednosti.
Visokotlačno pranje vrućom vodom, a posebno kada se upotrebljava para, s prirodnog kamena nježno uklanja zaprljanja od životinja i biogene slojeve kao što su alge, lišajevi i mahovina. Sitne kapljice mogu prodrijeti u porozne prostore kamena, a s temperaturom od približno 95°C para je u stanju ubiti preostale biološke čestice i biljne spore. Takvo toplinsko čišćenje od bioorganizama temeljito je i odgađa rast novih biogenih slojeva, produžujući tako razdoblje između čišćenja.
Savjet – polovina najvišeg protoka vode je sve što vam je potrebno:
Upotrebom postavke za paru možete postići odlične rezultate sa samo polovinom najvišeg protoka vode (oko 650 l/h). Uz držanje mlaznice na udaljenosti od 10 do 20 centimetara od površine koju želite očistiti površinski tlak neće premašiti 0,5 bara.
Ako se radi o kamenu osjetljivom na kiselinu koji zahtijeva upotrebu sredstva za čišćenje, taj proizvod za čišćenje mora biti lužnat ili neutralne pH-vrijednosti. Prije nego što počnete čistiti, morat ćete utvrditi ima li kamen otvorene pore tj. je li apsorpcijski. Ako jest, pazite da prije primjene deterdženta za čišćenje najprije isperete kamenu fasadu, jer u protivnom on može prodrijeti u kamen i uzrokovati oštećenja.
S površinama od pješčenjaka treba postupati s iznimnom pažnjom
Poseban slučaj u čišćenju fasada od prirodnog kamena je čišćenje fasada od pješčenjaka. Pješčenjak je sedimentna stijena i nije tako čvrst kao vulkanske i metamorfne stijene. Zbog toga pri čišćenju zahtijeva posebnu njegu. Važno je napomenuti da mnoge zaštićene zgrade imaju fasade od pješčenjaka.
Pri čišćenju fasada od pješčenjaka upotrijebite odgovarajuću tehniku čišćenja kako biste izbjegli oštećenja
Zbog prirode njegove formacije pješčenjak je vrlo mekan i nema stabilnu strukturu. Ako se upotrijebe neodgovarajuće tehnike čišćenja, pojedinačna se zrna mogu odvojiti od fasade. Zajedno s vlasnikom i restauratorima zgrade potrebno je provesti temeljit pregled i testiranje probnih dijelova površine kako bi se utvrdilo koja se metoda čišćenja treba primijeniti. U slučaju zaštićenih zgrada ili zgrada u zaštićenim područjima najprije se mora dobiti suglasnost za čišćenje zgrade.
Tijekom desetljeća se zbog zagađenja okoliša i raznih emisija može nakupljati prašina, posebno u područjima zaklonjenima od kiše, tj. na mjestima gdje kiša ne može isprati prljavštinu. Ti zagađivači, kao i biološka zaprljanja, mogu se nježno ukloniti pomoću postavke za paru visokotlačnog čistača s vrućom vodom. Ako se s vremenom pojavila tvrdokorna prljavština, nakon testiranja manjeg probnog dijela površine može se upotrijebiti niskotlačno abrazivno čišćenje. Alternativa je upotreba obloga radi desalinizacije ili uklanjanja različitih vrsta ostataka.
Čišćenje i restauracija spomenika
Čišćenje i restauracija spomenika zadatak je koji sa sobom donosi jedinstven skup izazova. Jedan od ključnih razloga je rizik od oštećenja tih dragocjenih i povijesnih kulturnih dobara neodgovarajućim postupcima. Kako bi se utvrdile odgovarajuće tehnike čišćenja potrebna je temeljita analiza materijala, vrste i stupnja zaprljanja te zahvaćenih oblika i struktura. To često uključuje testiranje mogućih metoda čišćenja na probnim površinama kako bi se osigurala njihova učinkovitost i sigurnost. Neke od dostupnih mogućnosti za restauracijsko čišćenje uključuju niskotlačno abrazivno čišćenje, visokotlačno čišćenje vrućom vodom s fazom upotrebe pare, čišćenje suhim ledom, obloge ili čak lasersku tehnologiju.
