Čišćenje i restauracija spomenika
Čišćenje i restauracija spomenika zadatak je koji sa sobom donosi jedinstven skup izazova. Jedan od ključnih razloga je rizik od oštećenja tih dragocjenih i povijesnih kulturnih dobara neodgovarajućim postupcima. Kako bi se utvrdile odgovarajuće tehnike čišćenja potrebna je temeljita analiza materijala, vrste i stupnja zaprljanja te zahvaćenih oblika i struktura. To često uključuje testiranje mogućih metoda čišćenja na probnim površinama kako bi se osigurala njihova učinkovitost i sigurnost. Neke od dostupnih mogućnosti za restauracijsko čišćenje uključuju niskotlačno abrazivno čišćenje, visokotlačno čišćenje vrućom vodom s fazom upotrebe pare, čišćenje suhim ledom, obloge ili čak lasersku tehnologiju.
Ključni preliminarni radovi kod restauracijskog čišćenja
Čišćenje spomenika zahtijeva blisku suradnju među različitim stranama, uključujući vlasnika spomenika, lokalne vlasti i potencijalno restauratore, povjesničare umjetnosti i druge stručnjake. Zbog važnosti i jedinstvenih karakteristika svakog spomenika čišćenje je često bitan dio procesa njegove restauracije.
Analiza stanja
Čišćenje fasade uključuje čišćenje cijelog vanjskog omotača građevine, a možda i vanjskih sadržaja kao što su fontane, kipovi ili skulpture. Tijekom temeljitog preliminarnog pregleda i analize određuju se starost, vrsta i stanje materijala fasade ili drugih površina, kao i vrsta i stupanj vremenskih utjecaja ili prljavštine. Utvrđuje se razlika između onečišćenja mineralima i organskog onečišćenja. Onečišćenja mineralima uključuju cvjetanje, sinteriranje ili koroziju tj. pigmente verdigris ili brownstone na metalnim fasadama, a organska onečišćenja uključuju čađu, izmet ptica ili biogeni rast poput algi, mahovina, lišajeva i gljivica.
Utvrđivanje ciljeva čišćenja
Stručnjaci za čišćenje trebaju biti uključeni u preliminarne procjene. Tijekom inspekcija na lokaciji tim može razgovarati o ciljevima čišćenja i održavanja spomenika. Postoje različiti pristupi tomu. Restauracija ponekad podrazumijeva rekonstrukciju izvornog stanja, a u drugim slučajevima vremenski utjecaji i starenje smatraju se bitnim dijelom povijesti zgrade te ne kao nešto što bi trebalo „ispravljati”. Pristupi se razlikuju i od zemlje do zemlje.
Očuvanje izvorne kamene građe može predstavljati znatan izazov, pogotovo ako je podloga nestabilna ili ako su čestice prljavštine prodrle u građevne materijale i formirale miješane materijale koje je teško razlikovati od izvorne tvari. U takvim slučajevima temeljita i sveobuhvatna početna procjena i istraga ključne su za određivanje odgovarajućeg pristupa čišćenju. Pažljivom analizom i ispitivanjem tehnika čišćenja može biti moguće ukloniti tvrdokornu prljavštinu i otkriti izvornu kamenu građu uz očuvanje njezine cjelovitosti.
Određivanje probnih dijelova površine
Nakon što su početne procjene završene te ciljevi čišćenja spomenika postavljeni, potrebno je određivanje probnih dijelova površine kako bi se testirale moguće tehnike čišćenja. To omogućuje da se utvrdi može li se cilj čišćenja postići restauracijskim čišćenjem i može li se izvorna površina obnoviti bez ugrožavanja izvornog materijala ili tvari.
Veličina kao izazov i što to znači za čišćenje i restauraciju spomenika
Kod restauracijskog čišćenja povijesnih spomenika ključni izazov je često sama veličina površina ili predmeta. To ima posljedice za cijeli proces.
Odabir tehnika čišćenja
Postoje tehnike lokaliziranog čišćenja visoke preciznosti koje postižu vrlo dobre rezultate. Međutim, na velikim površinama one se ne preporučuju iz ekonomskih ili tehničkih razloga. Čišćenje zahtijeva previše vremena, a ujednačeni rezultat na cijeloj fasadi, na primjer, zapravo se ne može postići – to može dovesti do izgleda nalik šahovskoj ploči.
Rad na visini
Čišćenje visokih zgrada ili dijelova spomenika može biti izazovan zadatak. Kod opsežnog rada može biti potrebna upotreba skela, dok manji popravci mogu zahtijevati zračne radne platforme ili tehničare za pristup užetom. Okomite površine predstavljaju jedinstven izazov jer sredstva za čišćenje možda neće imati dovoljno vremena za djelovanje, što dovodi do otjecanja prljavštine koja bi mogla uzrokovati sekundarno prljanje spomenika. Također se mora uzeti u obzir pravilno zbrinjavanje prljavštine i sredstava za čišćenje.
Čestice i vruća voda/para: dva primjera najbolje prakse
Kada je riječ o čišćenju i restauraciji spomenika dostupne su brojne tehnike, ali dvije koje se često upotrebljavaju i na zaštićenim i nezaštićenim građevinama su niskotlačno abrazivno čišćenje česticama i visokotlačno čišćenje vrućom vodom ili parom.
Mlazno čišćenje spomenika česticama: jednostavno, nježno i učinkovito
Postupak niskotlačnog abrazivnog čišćenja česticama vrlo je učinkovita tehnika za čišćenje i vraćanje fasada u njihovo izvorno stanje. Taj proces uključuje upotrebu specijaliziranog pištolja za abrazivno čišćenje u koji se iz visokokvalitetnog građevinskog kompresora dovodi komprimirani zrak. Kako bi se smanjio utjecaj na površinu koja se čisti, u komoru za miješanje dodaju se vrlo sitan abraziv i voda, što pomaže suzbiti čestice prašine.
Uz širok raspon od preko 2000 dostupnih varijanti abraziva, od kukuruzne krupice do vapna i od staklenog praha do suhog leda, smjesu se može lako prilagoditi kako bi zadovoljila specifične potrebe. Pažljivo pripremljena mješavina zraka, vode i abraziva izlazi iz mlaznice pištolja pod podesivim tlakom, omogućujući rukovatelju da regulira količine zraka, vode i abraziva koji se upotrebljavaju. Ova precizna kontrola omogućuje čišćenje površine uz najmanju mjeru abrazije, ostvarujući tako glatku i poliranu završnu obradu.
Tvrdoća prema Mohsu
Geolog Friedrich Mohs (1773. – 1839.) usporedio je različite minerale i rangirao ih prema njihovoj tvrdoći. Dodjeljivanjem brojčanih vrijednosti široko rasprostranjenim i lako dostupnim mineralima stvorena je Mohsova ljestvica. Minerali s tvrdoćom prema Mohsu od 1 do 2 smatraju se mekima, oni tvrdoće od 3 do 5 smatraju se srednje tvrdima, a svi minerali tvrdoće veće od 6 su tvrdi minerali.
Poseban slučaj suhog leda u čišćenju spomenika
Ako se za čišćenje spomenika upotrebljava suhi led, čestice koje čiste doslovno se otapaju bez stvaranja otpada. Međutim, treba napomenuti da je pritisak koji djeluje na površinu tijekom čišćenja suhim ledom prilično visok, tako da se na površinama od prirodnog kamena mogu pojaviti pukotine. S druge strane, na metalu se gotovo uvijek postižu dobri rezultati, na primjer, pri čišćenju predmeta od lijevanog željeza.
Vruća voda i para za čišćenje spomenika: visokotlačno čišćenje bez stresa
Iako se visokotlačno čišćenje obično ne povezuje s osjetljivim građevnim materijalima, ovu je tehniku moguće upotrebljavati uz vrlo nizak tlak, čak i s postavkama s kojima tlaka gotovo i nema. Na primjer, kada je mlaznica postavljena na 40 centimetara od površine koja se čisti, na površinu se ne vrši ni 1 bar tlaka, čak i kada je tlak mlaznice postavljen na 200 bara.
Količina vode i mlaznice
Učinkovitost čišćenja ovisi o tlaku koji stvara crpka kao i o količini vode koja prolazi kroz poprečni presjek cijevi po jedinici vremena. To utječe na udarni tlak i uklanja omekšanu prljavštinu. Jednako važna za mehanički učinak visokotlačnog mlaza je visokotlačna mlaznica koja se upotrebljava. Ravne mlaznice omogućuju veću površinu rada, mlaznice s tankim mlazom bolje lokalizirano razlažu prljavštinu, a rotirajuće mlaznice kombiniraju te dvije prednosti, ali se preporučuju samo za otporne površine.
Prednosti vruće vode pri čišćenju spomenika
Visokotlačni čistači s hladnom i vrućom vodom upotrebljavaju se za čišćenje i restauraciju spomenika. Ovisno o vrsti podloge i prljavštine moguće je raditi pri temperaturi od 80 °C ili višoj, što smanjuje trajanje čišćenja za do 60%. Mlazovi vruće vode učinkovito ispiru i stvaraju malu količinu pare.
Prednosti postavki za paru
Faza upotrebe pare posebno je pogodna za osjetljive površine s pukotinama i za uklanjanje ostataka s višim talištem. Djeluje s površinskim tlakom od 0,5 bara do 1 bara i površinskom temperaturom do 100 °C. Alge, mahovina i lišajevi mogu se tako nježno ukloniti. Tijekom faze upotrebe pare tlak crpke se smanjuje, a volumen vode smanjuje se za polovinu, što rezultira vrlo visokom temperaturom vode do 155 °C. To također u velikoj mjeri ubija duboko ukorijenjene spore i odgađa novi rast, što obično čini upotrebu biocida nepotrebnom.
Poseban slučaj: ultravisokotlačna tehnologija na metalnim fasadama
Visokotlačna tehnologija također se može upotrebljavati za uklanjanje slojeva kamenca debljine jednog milimetra s metalnih spomenika ako se postupak pokaže uspješnim na probnim površinama. Moguće su različite kombinacije tlaka između 400 bara i 500 bara, kao i ravnih te rotirajućih mlaznica, na primjer, za uklanjanje sintera bez oštećenja.
Obloge i laseri: ostale tehnike za restauracijsko čišćenje
Osim mlazova čestica, vruće vode visokog tlaka i pare postoje i druge tehnike čišćenja i restauracije spomenika koje su pogodne za specijalizirane poslove čišćenja. One uključuju obloge i lasersku tehnologiju.
Kada upotrijebiti obloge
Pri čišćenju površina uz upotrebu obloga upotrebljava se upijajuće sredstvo natopljeno vodom, alkoholom i raznim drugim tvarima. Ova se metoda upotrebljava prije rada s visokotlačnim čistačima ili metodama niskotlačnog abrazivnog čišćenja česticama kako bi se uklonile štetne soli s teško kontaminiranih površina putem desalinizacijskih obloga. Soli se u suprotnom pri čišćenju otapaju u vodi i još dublje prodiru u površinu spomenika.
Za uklanjanje soli iz građevnog materijala na površinu spomenika stavlja se vlažna obloga. Ona pomiče zonu isparavanja vlage dublje u materijal, zbog čega se sve otopljene soli prenose na površinu i u oblogu. Nakon što vlaga ispari otopljene soli zadržavaju se u oblozi kao kristali. Analiza sadržaja obloge u laboratoriju omogućuje stručnjacima da utvrde je li uklonjeno dovoljno soli ili je potrebno dodatno čišćenje.
Kada upotrijebiti lasersku tehnologiju
Laserske metode čišćenja nisu se u prošlosti obično upotrebljavale zbog rizika od požutjele površine kamenih materijala. Međutim, razvoj tehnologije omogućio je precizniju primjenu. Uz poznavanje odgovarajućeg trajanja i uvjeta ozračivanja, laserski impulsi u trajanju mjerenom u nanosekundama i mikrosekundama mogu se sigurno i nježno koristiti za uklanjanje kamenih ostataka, oksidacije metala i boje bez oštećenja temeljne površine.
Za učinkovito čišćenje mora postojati jasan kontrast boje površine i boje prljavštine. To je zato što tamniju prljavštinu lasersko svjetlo upija i uklanja u tankim slojevima, dok svjetlija površina svjetlost reflektira. Ispitivanjem učinaka na probne dijelove površine i odabirom odgovarajućih parametara, lasersko čišćenje može biti vrlo učinkovita metoda za određene poslove čišćenja.
EXCURSUS – Kärcherovo sponzoriranje kulture: restauracijsko čišćenje u praksi
U sklopu svog sponzoriranja kulture Kärcher je posljednjih desetljeća izveo restauracijsko čišćenje na više od 150 spomenika – od kolonada na Trgu sv. Petra u Rimu do Memnonovih kolosa u Luksoru u Gornjem Egiptu i od raznih zaštićenih građevina u blizini Atene i Pireja do obeliska u Parizu i katedrale u Kölnu.
