Čišćenje spomenika
Čišćenje spomenika zahtijeva pažljivu obradu kako bi se očuvala povijesna vrijednost bez oštećenja. Temeljna analiza materijala i stupnja zaprljanosti ključna je za odabir sigurnih metoda. Također je važno testirati metode na probnim površinama radi procjene njihove učinkovitosti. Među popularnim opcijama su visokotlačno čišćenje spomenika vrućom vodom, abrazivno niskotlačno čišćenje, suhi led, obloge i laserska tehnologija. Odabir odgovarajuće tehnike presudan je za očuvanje i dugotrajnu zaštitu kulturne baštine.
Ključni preliminarni radovi kod restauracijskog čišćenja
Čišćenje spomenika zahtijeva suradnju vlasnika, vlasti, restauratora i povjesničara umjetnosti. Zbog jedinstvene važnosti spomenika, čišćenje je često ključan dio restauracije
Analiza stanja
Čišćenje fasade obuhvaća cijeli vanjski omotač zgrade i vanjske sadržaje poput fontana ili skulptura. Temeljitim pregledom utvrđuju se starost, vrsta i stanje materijala te stupanj oštećenja i vrsta prljavštine. Ovdje možemo razlikovati mineralna i organska onečišćenja spomenika. Mineralna su cvjetanje, sinteriranje ili korozija (poput verdigrisa i smeđih pigmenata na metalima). Organska onečišćenja uključuju čađu, ptičji izmet te biogeni rast poput algi, mahovina, lišajeva i gljivica.
Utvrđivanje ciljeva čišćenja
Stručnjaci za čišćenje trebaju sudjelovati u preliminarnim procjenama, gdje se razgovara o ciljevima za čišćenje spomenika. Pristupi u restauraciji mogu se razlikovati, primjerice restauracija može značiti vraćanje izvornom stanju. S druge strane, neki smatraju da su znakovi starenja ponekad važan dio povijesti i ne trebaju se „ispravljati”. Pristupi također variraju između zemalja.
Očuvanje izvorne kamene građe izazovno je kada je podloga nestabilna ili su se prljave čestice čvrsto povezale s materijalom. U takvim slučajevima temeljita procjena ključna je za odabir odgovarajuće metode čišćenja. Pažljivim analizama i testiranjem može se ukloniti tvrdokorna prljavština, očuvajući izvornu strukturu kamena.
Određivanje probnih dijelova površine
Nakon početnih procjena i definiranja ciljeva čišćenja spomenika, određuju se probni dijelovi površine za testiranje tehnika. Ovo omogućuje procjenu može li se cilj postići restauracijskim čišćenjem i može li se originalna površina obnoviti bez oštećenja izvornog materijala.
Čišćenje spomenika većih razmjera
Kod restauracijskog čišćenja povijesnih spomenika, ključni izazov često je veličina površina ili predmeta. Ova veličina utječe na cijeli proces čišćenja.
Odabir tehnika čišćenja
Postoje tehnike lokaliziranog čišćenja visoke preciznosti koje daju dobre rezultate. Međutim, na velikim površinama nisu preporučljive iz ekonomskih i tehničkih razloga. Takvo čišćenje zahtijeva previše vremena, a ujednačen rezultat na cijeloj fasadi nije moguć. To može rezultirati izgledom nalik šahovskoj ploči.
Rad na visini
Čišćenje visokih zgrada ili dijelova spomenika može biti izazovan zadatak. Za opsežan rad može biti potrebna upotreba skela. Manji popravci mogu zahtijevati zračne radne platforme ili tehničare za pristup užetom. Okomite površine predstavljaju poseban izazov jer sredstva za čišćenje možda neće imati dovoljno vremena za djelovanje. To može dovesti do otjecanja prljavštine i sekundarnog onečišćenja spomenika. Također, važno je pravilno zbrinuti prljavštinu i sredstva za čišćenje.
Čestice i vruća voda/para: dva primjera najbolje prakse
Kada se radi o čišćenju i restauraciji spomenika, postoje različite tehnike. Dvije često korištene metode su niskotlačno abrazivno čišćenje česticama i visokotlačno čišćenje vrućom vodom ili parom. Ove tehnike primjenjuju se na zaštićenim i nezaštićenim građevinama.
Mlazno čišćenje spomenika česticama: jednostavno, nježno i učinkovito
Postupak niskotlačnog abrazivnog čišćenja česticama vrlo je učinkovit za čišćenje i vraćanje fasada u izvorno stanje. Ovaj proces uključuje specijalizirani pištolj za abrazivno čišćenje koji dovodi komprimirani zrak iz kompresora. Kako bi se smanjio utjecaj na površinu, u komoru za miješanje dodaju se vrlo sitan abraziv i voda, čime se suzbija stvaranje prašine.
Postoji više od 2000 varijanti abraziva, uključujući kukuruznu krupicu, vapno, stakleni prah i suhi led. Ove se smjese lako prilagođavaju specifičnim potrebama čišćenja. Pripremljena mješavina zraka, vode i abraziva izlazi iz mlaznice pištolja pod podesivim tlakom. Ova precizna kontrola omogućuje rukovatelju reguliranje količina zraka, vode i abraziva. Tako se postiže čišćenje uz minimalnu abraziju, čime se ostvaruje glatka i polirana završna obrada.
Tvrdoća prema Mohsu
Geolog Friedrich Mohs (1773. – 1839.) usporedio je različite minerale i rangirao ih prema njihovoj tvrdoći. Dodjeljivanjem brojčanih vrijednosti široko rasprostranjenim i lako dostupnim mineralima stvorena je Mohsova ljestvica. Minerali s tvrdoćom prema Mohsu od 1 do 2 smatraju se mekima, oni tvrdoće od 3 do 5 smatraju se srednje tvrdima, a svi minerali tvrdoće veće od 6 su tvrdi minerali.
Poseban slučaj suhog leda u čišćenju spomenika
Kada se za čišćenje spomenika koristi suhi led, čestice se doslovno otapaju bez stvaranja otpada. Međutim, pritisak koji djeluje na površinu tijekom čišćenja suhim ledom može izazvati pukotine na površinama od prirodnog kamena. S druge strane, na metalnim površinama često se postižu izvrsni rezultati, primjerice, pri čišćenju predmeta od lijevanog željeza.
Vruća voda i para za čišćenje spomenika: visokotlačno čišćenje bez stresa
Iako se visokotlačno čišćenje obično ne smatra prikladnim za osjetljive građevne materijale, ovu tehniku moguće je koristiti s vrlo niskim tlakom. Moguće su postavke pri kojima tlak gotovo i ne postoji. Na primjer, kada je mlaznica postavljena 40 centimetara od površine, tlak na površini iznosi manje od 1 bara, iako je tlak mlaznice postavljen na 200 bara.
Količina vode i mlaznice
Učinkovitost čišćenja ovisi o tlaku koji stvara crpka i o količini vode koja prolazi kroz cijev po jedinici vremena. Ovi faktori utječu na udarni tlak i pomažu u uklanjanju omekšane prljavštine. Također je važna vrsta visokotlačne mlaznice koja se koristi. Ravne mlaznice pružaju veću pokrivenost, dok mlaznice s tankim mlazom učinkovitije lokaliziraju prljavštinu. Rotirajuće mlaznice kombiniraju te prednosti, no preporučuju se isključivo za otporne površine.
Prednosti vruće vode pri čišćenju spomenika
Visokotlačni čistači s hladnom i vrućom vodom koriste se za čišćenje i restauraciju spomenika. Ovisno o podlozi i vrsti prljavštine, radna temperatura može biti 80 °C ili viša, što može smanjiti trajanje čišćenja za do 60%. Mlazovi vruće vode učinkovito ispiru i stvaraju minimalnu količinu pare.
Prednosti postavki za paru
Faza upotrebe pare posebno je pogodna za osjetljive površine s pukotinama i za uklanjanje ostataka s višim talištem. Djeluje s površinskim tlakom od 0,5 do 1 bara i temperaturom do 100 °C. Ova metoda omogućuje nježno uklanjanje algi, mahovine i lišajeva. Tijekom faze upotrebe pare tlak crpke se smanjuje, a volumen vode se smanjuje za polovinu. To rezultira vrlo visokom temperaturom vode do 155 °C. Ova temperatura ubija duboko ukorijenjene spore i odgađa novi rast. Time se često izbjegava potreba za biocidima.
Poseban slučaj: ultravisokotlačna tehnologija na metalnim fasadama
Visokotlačna tehnologija može ukloniti slojeve kamenca debljine 1 mm s metalnih spomenika. Ova metoda je učinkovita i može očuvati integritet površine. Prije primjene, postupak se mora testirati na probnim površinama. Moguće su različite kombinacije tlaka između 400 i 500 bara, kao i korištenje ravnih i rotirajućih mlaznica. Ove kombinacije omogućuju uklanjanje sintera bez oštećenja površine.
Obloge i laseri: Ostale tehnike za restauracijsko čišćenje
Osim mlazova čestica, vruće vode pod visokim tlakom i pare, postoje i druge tehnike za čišćenje spomenika. Te metode, uključuju obloge i lasersku tehnologiju, prikladne su za specijalizirane poslove čišćenja. Ove metode mogu efikasno ukloniti nečistoće. Istovremeno, očuvat će integritet i povijesnu vrijednost spomenika.
Kada upotrijebiti obloge
Pri čišćenju površina uz upotrebu obloga koristi se upijajuće sredstvo natopljeno vodom, alkoholom i raznim drugim tvarima. Ova metoda se primjenjuje prije rada s visokotlačnim čistačima ili niskotlačnim abrazivnim tehnikama. Cilj je ukloniti štetne soli s teško kontaminiranih površina. Bez ove metode, soli se otapaju u vodi i dublje prodiru u površinu spomenika.
Za uklanjanje soli iz građevnog materijala, vlažna obloga se stavlja na površinu spomenika. Ova obloga pomiče zonu isparavanja vlage dublje u materijal, čime se sve otopljene soli prenose na površinu i u oblogu. Kada vlaga ispari, otopljene soli ostaju u oblozi kao kristali. Analiza sadržaja obloge u laboratoriju omogućuje stručnjacima da utvrde je li uklonjeno dovoljno soli ili je potrebno dodatno čišćenje.
Kada upotrijebiti lasersku tehnologiju
Laserske metode čišćenja nisu se ranije često primjenjivale zbog rizika od požutjele površine kamenih materijala. Međutim, razvoj tehnologije omogućio je precizniju primjenu. Laserski impulsi mogu sigurno ukloniti kamen, oksidaciju i boju. Neće oštetiti temeljnu površinu.
Za učinkovito čišćenje spomenika potreban je jasan kontrast boje površine i boje prljavštine. Tamnija prljavština upija lasersko svjetlo, dok svjetlija površina reflektira svjetlost. Testiranjem učinaka na probnim površinama i odabirom pravih parametara, lasersko čišćenje može postati vrlo učinkovito za neke poslove čišćenja.
Kärcherovo sponzoriranje kulture: Restauracijsko čišćenje u praksi
U sklopu svog sponzoriranja kulture Kärcher je posljednjih desetljeća izveo restauracijsko čišćenje na više od 150 spomenika – od kolonada na Trgu sv. Petra u Rimu do Memnonovih kolosa u Luksoru u Gornjem Egiptu i od raznih zaštićenih građevina u blizini Atene i Pireja do obeliska u Parizu i katedrale u Kölnu.
