Čišćenje fasada
Fasade mogu biti izrađene od mnogo različitih materijala kao što su gips, prirodni kamen, staklo, metal ili drvo. One građevini daju njezin individualni izgled. Kako bi one zadržale svoju vizualnu privlačnost i vrijednost što je dulje moguće, potrebno je redovito čišćenje fasada na zgradama. Dostupne su različite tehnike, posebno kada se upotrebljava odgovarajuća oprema kao što su visokotlačni čistači, odstranjivači prljavštine za abrazivno ili mokro odstranjivanje ili pak odstranjivanje suhim ledom, koji se upotrebljavaju profesionalno ovisno o materijalu i vrsti prljavštine.
Čišćenje fasada: (gotovo) uvijek je potrebno visokotlačno čišćenje
Visokotlačni čistači pokazali su se kao učinkovita, ekonomična metoda za čišćenje fasada i upotrebljavaju se u većini slučajeva. Njihova niska potrošnja vode u usporedbi s uobičajenim crijevom za vodu i njihova visoka učinkovitost čišćenja čine ih posebno privlačnima.
Parametri za odabir: pravilno čišćenje fasada visokotlačnim čistačem
Ovisno o površini i vrsti prljavštine moguće je prilagoditi količinu vode, tlak, temperaturu te, ako je potrebno, sredstvo za čišćenje kao i trajanje izlaganja. Velike količine vode do 1000 l/h omekšavaju prljavštinu i brzo je uklanjaju učinkom ispiranja koji ima sredstvo za čišćenje.
Zajedno s količinom vode tlak mlaznice i kut mlaza određuju udarni tlak, tj. silu koja djeluje na površinu. Mlaznice visokih performansi pojačavaju taj mehanički učinak i za oko 40% su učinkovitije od ravnih mlaznica.
Ako se za čišćenje fasade upotrebljava vruća voda, temperature između 60 °C i 80 °C pomažu brže razložiti talog. Čišćenje dopire dublje pa se ostatci korijena mahovine i lišajeva mogu ukloniti, a ponovni rast može se spriječiti. Ako se kao pomoć pri čišćenju fasada upotrebljava sredstvo za čišćenje, potrebno je uzeti u obzir vrstu površine i zakonske propise.
Savjet – opalite po pari:
Ako se radi o tvrdokornoj prljavštini kao što su boje ili bitumenski premazi ili pak o osjetljivim površinama, postavka za paru visokotlačnog čistača može biti korisna. Para iz takvog čistača, koja doseže do 155 °C, omogućuje intenzivno čišćenje fasada i nježna je prema površini zbog svog niskog radnog tlaka.
Tražite alternativu? Abrazivno čišćenje fasada pjeskarenjem ili suhim ledom
Postupci abrazivnog čišćenja pjeskarenjem i suhim ledom bitna su zamjena za visokotlačno čišćenje ako fasade ne smiju biti izložene prevelikoj količini vode ili ako su potrebni postupci uštede vode. Nadalje, ako se ne mogu upotrijebiti sredstva za čišćenje ili je količina prljave vode ograničena okolnostima, zamjenska rješenja mogu biti najbolja opcija.
Kako funkcionira čišćenje pjeskarenjem?
Pri postupku niskotlačnog abrazivnog čišćenja česticama, poznatom i kao pjeskarenje, u pištolj za pjeskarenje putem građevinskog kompresora dovodi se komprimirani zrak. Osim toga, u komoru za miješanje dodaju se vrlo sitan, mekan abraziv te voda. Važno je odabrati svojstva vrste abrazivnog čišćenja koja odgovaraju i prljavštini i izvornoj površini fasade. Mješavina zraka, vode i abraziva izlazi iz mlaznice pištolja, a vrijednosti tlaka zraka te količine vode i abraziva mogu se pojedinačno regulirati. Na taj način fasade se mogu očistiti uz najmanji stupanj abrazije.
Kako funkcionira abrazivno čišćenje suhim ledom?
Abrazivno čišćenje suhim ledom postupak je čišćenja u kojem se kao materijal za pjeskarenje upotrebljavaju peleti ugljikova dioksida veličine između 0,5 milimetara i 3 milimetra. Peleti suhog leda pogađaju površinu pri temperaturi od −79 °C i brzini od 150 m/s. U tom procesu oslobađaju svoju kinetičku energiju. Hladnoća čini prljavštinu krhkom i lomljivom pa se ona lakše uklanja.
Drugi učinak čišćenja fasade suhim ledom je da dijelovi smrznutog ugljikova dioksida prodiru u pukotine u prljavštini ili premazu, prelaze iz čvrstog u plinovito stanje i tim povećanjem volumena doslovno slamaju prljavštinu. Sve što preostaje su poprskane tvari, koje se, ovisno o količini i sastavu, tada otpuhuju s površine komprimiranim zrakom ili sakupljaju usisnom opremom.
Budući da taj proces gotovo uopće nije abrazivan i da nema abrazivnih ostataka, prljave vode ili vlage, osjetljive fasade mogu se nježno i uz minimalan napor očistiti od prljavštine.
Metal, drvo, gips, prirodni kamen ili staklo: odabir tehnologije za čišćenje koja odgovara vrsti fasade
Kod profesionalnog čišćenja fasada planirani postupak uvijek treba unaprijed testirati na probnom dijelu površine, bez obzira na materijal fasade. Pitanja koja treba postaviti su je li fasada osjetljiva na kiselinu, upija li vodu te koje je sredstvo za čišćenje najbolje i u kojoj koncentraciji. Ako se pripremite, postići ćete željeni rezultat i izbjeći gubitak ili eroziju tvari ili pak druga trajna oštećenja.
Čišćenje metalnih fasada
Kako bi se smanjila količina prljavštine na fasadi može se upotrijebiti visokotlačni čistač. Treba upotrijebiti četke za čišćenje s mekom prirodnom dlakom ili četke s poliamidnim vlaknima (krute ili rotirajuće). Razlog za to je što voda u niskotlačnom mlazu teče kroz veliki otvor na četki. Time se izbjegava oštećenje izolacijskog sloja iza fasade, a svejedno se čak i prljavština koja snažno prianja obično uklanja brzo i uz uštedu vode.
Za poboljšanje čišćenja fasada može se upotrijebiti prikladno sredstvo za čišćenje. Kako bi se produljilo trajanje izlaganja, sredstvo za čišćenje može se unaprijed primijeniti u zonama pomoću boce s raspršivačem.
Ako je prljavština tijekom godina postala tvrdokorna i nakupljena, sredstvo za čišćenje s abrazivnim aditivima upotrebljava se u kombinaciji s odgovarajućim jastučićima za fasadu od bijelog flisa koji ne grebe kako bi se prljavštinu uklonilo. To se može obaviti ručno ili mehanički uz pomoć ručnih strojeva na električni pogon.
Naposljetku se svi ostatci od čišćenja ponovno ispiru čistom vodom prije skidanja ili izravnavanja površine fasade. U tu svrhu mogu se upotrijebiti sustavi teleskopskih cijevi ili dizalica. Radi održavanja ujednačenog izgleda što je dulje moguće, nakon čišćenja metalne fasade može se primijeniti i pažljivo izgladiti zaštitno sredstvo. Na taj je način površina također zaštićena od emisija.
Ako su na metalnoj fasadi prisutni čvrsti ostatci, kao što su gips, mort ili betonski ostatci, oni se mogu ukloniti drvenim ili plastičnim lopaticama. To treba učiniti što je prije moguće jer su ti materijali vrlo lužnati i stoga mogu uzrokovati nepopravljivu štetu, osobito na anodiziranom aluminiju. Nakon što je fasada očišćena od svih ostataka može započeti početno čišćenje. Postupak za naknadne tehnike čišćenja analogan je.
Čišćenje drvenih fasada
Nisu sve drvene fasade pogodne za visokotlačno čišćenje. Fasada bi trebala biti izrađena od neobrađenog punog drva (tvrdog ili mekog) i biti vrsta fasade kod koje voda ne može doprijeti do temeljnih komponenti (zatvorena fasada) ili kod koje se komponente u podsloju ne mogu oštetiti vodom. Jesu li ploče fasade postavljene okomito ili vodoravno, s druge strane, nije važno.
Ako se drvo izloži ultraljubičastom zračenju, tada se lignin, jedna od glavnih komponenti drva, počinje raspadati. To dovodi do prirodnog poprimanja sive boje. Visokotlačno čišćenje vrućom vodom dobro funkcionira za poništavanje tog učinka. Čišćenje fasada obavlja se bez kemijskih sredstava i stoga je prihvatljivo za okoliš. Zahvaljujući visokoj temperaturi rad se može obaviti nježno i s niskim tlakom, a prljavština se razgrađuje mnogo brže nego s hladnom vodom. Prašina, pelud, spore i plijesan na površini vrućom se vodom mogu i ukloniti, a u nekim slučajevima čak i ubiti. Rezultat je opsežna obnova izvornog izgleda, ovisno o mjeri poprimanja sive boje i učestalosti čišćenja.
Za robusne fasade od tvrdog drveta kao što je hrast preporučuju se visokotlačni čistači s vrućom vodom s tlakom od oko 100 bara i temperaturom između 60 °C i 80 °C. Osjetljivije drvo kao što je smreka može se tretirati tlakom od oko 50 bara. Treba upotrijebiti ravnu mlaznicu, i to pod kutom od 25° do 40°. Ne bi trebalo upotrebljavati rotirajuće mlaznice jer one mogu uzrokovati oštećenja. Ako je primjena previše abrazivna, to se može ublažiti smanjenjem količine vode ili povećanjem promjera mlaznice.
Udaljenost između mlaznice i površine treba biti oko 20 centimetara, a čišćenje drvene fasade treba se obavljati slijedeći smjer žice drva. Također je dobra ideja unaprijed ovlažiti cijelu površinu, a zatim raditi odozgo prema dolje, tako da donji dio fasade ne upije prljavu vodu koja teče prema dolje. U završnom koraku cijelu fasadu treba ponovno isprati.
Čišćenje fasade od gipsa
Grubo žbukanje vanjskih zidova uobičajena je arhitektonska praksa koja pri izgradnji fasada omogućuje upotrebu raznih tekstura i boja. Kako bi se osiguralo da vanjski omotač zgrade zadrži svoju estetsku privlačnost, mora se provoditi redovito čišćenje te ponovno bojenje kada je to potrebno. Naši savjeti u nastavku pomoći će vam s čišćenjem fasade od gipsa.
Čišćenje kamenih fasada
Iako se ljepota fasada od prirodnog kamena slavi stoljećima, umijeće njihova čišćenja može biti pomalo složeno. Prije čišćenja fasade ili terase od prirodnog kamena najprije morate utvrditi materijal o kojem se radi kao i cjelokupno stanje fasade ili terase. Također je važno procijeniti stupanj zaprljanja kao i različite vrste zaprljanja. Na temelju ove analize možete odrediti koje mjere treba poduzeti i prilagoditi metode čišćenja u skladu s tim. Dok jedna vrsta kamena može imati koristi od visokotlačnog pranja, niskotlačno abrazivno čišćenje može biti prikladnije za neku drugu vrstu kamena.
Komercijalno čišćenje prozora
Staklene fasade zgradama daju prozirni vanjski omotač i igraju važnu ulogu u modernoj arhitekturi. Različite građevine imaju različite vrste stakla, a važno ih je nježno i učinkovito čistiti. Pri čišćenju nakon gradnje staklenim površinama osjetljivima na ogrebotine, kao što je kaljeno staklo, mora se postupati s posebnom pažnjom. Za standardna čišćenja uobičajena je praksa upotrebljavati pročišćenu vodu. Ova vrsta vode uklanja prljavštinu bez potrebe za dodatnim kemikalijama i, za razliku od vode iz slavine, suši se bez ostavljanja kamenca i drugih mrlja od tvrde vode.
Pravne mjere opreza: slijedite lokalne propise
Čišćenje fasada uvijek se odvija u javnom prostoru pa se moraju slijediti zakonski propisi. U mnogim zemljama uklanjanje kanalizacijske vode podliježe odobrenju. Ako se radi samo o prljavoj vodi, ona se može nakon filtriranja ispustiti na mnogim mjestima, a bilo kakav prikupljeni kruti otpad mora se zbrinuti. Ako je upotrijebljeno sredstvo za čišćenje, voda se obično mora prikupiti, filtrirati i kemijski neutralizirati. Odgovarajući propisi moraju se poštovati i u pogledu upotrebe abraziva, stvaranja prašine, buke ili otpadnog plina.
Ergonomija: čišćenje fasada uz pomoć sustava
Čišćenje velikih površina kao što su fasade fizički je zahtjevan posao. Osim tehnika koje ubrzavaju postupak dobrim radnim značajkama važni su i dodatci koji podržavaju ergonomski rad.
Višenamjenske teleskopske cijevi, koje su dostupne u različitim duljinama i materijalima, uvelike olakšavaju čišćenje. Dodatna oprema, kao što je uređaj protiv okretanja, koji sprječava okretanje cijevi zbog sile vode, ili okretni osnovni element, koji omogućuje kontrolu teleskopskog sustava tako da se smanji napor, dodatno rasterećuje korisnika. Sustav za nošenje na leđima koji pomaže pri držanju cijevi putem opruge također pruža dodatnu ergonomsku potporu i smanjuje fizički napor.
